Božić
je bez sumnje najljepši obiteljski blagdan. Uz jednostavnost i mir slavimo Isusovo rođenje, a u kršćanskom se svijetu slavi od četvrtog stoljeća. Običaji proslave Božića u Hrvatskoj su raznoliki što čini dio bogatstva naše zemlje. Paljenje badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice, samo su neki od raznolikih običaja u Hrvatskoj. Uz slavlje Božića štuju se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje bližnjih.
Jedan od običaja koji se u hrvatskoj tradiciji zadržao do danas je sijanje pšenice. Sije se na blagdan svete Lucije i pušta da raste sve do Božića. Tradicija nalaže da se pšenica na ovaj veliki blagdan ukrašava bojama hrvatske trobojnice: crvenom, bijelom i plavom. Ovisno o tome kako je pšenica iznikla, takva bi na poljima trebala biti naredna godina. Pšenica je simbol plodnosti, obnove i novog života.
Dan uoči Božića naziva se Badnjak, a ime mu dolazi od riječi „bdjeti“, jer se na badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako se u badnjoj noći bdije, važnu ulogu ima svjetlo. Neizostavne su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, a skoro u pravilu je u hrvatskim krajevima posebno za ovu priliku napravljena svijeća - svijeća voštanica. Badnjak je zapravo panj, a u Dalmaciji se nekoć sjeklo drvo masline. Badnjakom bi se kružilo oko kuće, a priliku da ga nosi imao je najstariji član obitelji. S njime bi ušao u kuću i postavio ga na kamin te blagoslovio krštenom vodom. Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, posipalo bi ga se pšenicom, zalijevalo vinom, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio, tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća. Pepeo dogorijelog badnjaka posipao bi se po vinogradima, poljima i voćnjacima, a vjerovalo se da taj čin donosi plodnu godinu.
Božićne pjesme
Hrvatske božićne pjesme pripadaju među najbrojnije, najraznovrsnije i najljepše božićne pjesme na svijetu. Hrvatska glazbena tradicija obiluje božićnim pjesmama i napjevima. Teško ih je i pobrojati jer se smatra da je upravo hrvatska narodna glazbena riznica u svijetu najbogatija božićnim popijevkama. Neke od poznatih hrvatskih narodnih božićnih pjesma su „Djetešce nam se rodilo“, „Kyrie eleison“, „Narodi nam se“, „U to vrijeme godišta“, „Veselje ti navješćujem“, „O pastiri čudo novo“, „Svim na zemlji“...
Adventski vijenac
U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četiri svijeće, a na svaku se adventsku nedjelju pali po jedna svijeća. Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Čine ga dva temeljna simbola – krug i svijetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom sve do Božića. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa.
Sveti Nikola
U vrijeme došašća, slavi se i dan sv. Nikole 6. studenog, negdje zvan i "Nikolinje". Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno da li se radi o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih u prozore prije negoli idu spavati, noć prije dana sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona!
Božićno drvce
jedna je od najpoznatijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista.
Božićna zvijezda
(poznata i kao Adventska zvijezda) kršćanski je simbol koji predstavlja Betlehemsku zvijezdu. Prema Evanđelju po Mateju (Matej, 2, 1-12) zvijezda je Sveta tri kralja dovela u Betlehem gdje se rodio Isus Krist. Kao putokazni simbol postala je pored jaslica i božićnih anđela važnim elementom božićnog nakita izravno povezan s kršćanstvom. Božićna zvijezda stavlja se na vrh božićnog drvca gdje u pravilu ostaje do blagdana Bogojavljenja 6. siječnja.
Advent ili Došašće
Došašće je vrijeme priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Prema crkvenim običajima, od dana sv. Katarine počinje propisani četverotjedni post. Kroz adventsko vrijeme naša se razmišljanja i osjećaji kreću i u prošlost, sa sjećanjem na prvi Kristov dolazak, i u budućnost, s nadom u njegov ponovni povratak.
Božićni kolači kakve su pravile naše bake
Jedno od glavnih obilježja Božića zasigurno je okupljanje obitelji za stolom. Nema ničeg ljepšeg od mirisa svježe pečenih kolačića na Badnju večer ili pak svježih domaćih kolačića s vrućom čokoladom ili čajem koje ćete jedne hladne zimske večeri pojesti sa svojim najmilijima. Upravo te male, ali tako važne stvari čine predblagdansko i blagdansko ozračje posebnim i intimnim. Sitni, prhki kolačići i keksi omiljena su poslastica, a njihova priprema dio tradicije, blagdanske čarolije u kojoj vole sudjelovati svi ukućani. Vanilin roščići, išleri, breskvice, medenjaci, zvjezdice s marmeladom, sjećate se? Mirišu na djetinjstvo, čekanje da se napokon otvore darovi, da dođe djedica s bradom, i prizivaju snijeg i bijeli Božić. I danas su jednako fini i slatki, i danas, uz kavu, čaj ili kuhano vino teško ćete odoljeti kuglicama od ruma ili kokosa, raznima šapicama, fritulama, kiflicama od oraha, badema, štangicama posutim čokoladnim mrvicama i šarenim bombončićima. Slasni i mirisni božićni kolači mogu poslužiti i kao poseban poklon ispod bora, spakirajte ih u dekorativnu kutiju, ukrasite vrpcom ili čestitkom.
